Žitije glumca Mrvca: Čudo u Vučidolu

Trećeg jutra iza Miholjdana pojaviše se u Vučidolu dva došljaka po imenu Mrvac i Rastko. Kiša je pljuštala i selo bijaše pusto. Mještani, završivši do svetkovine sve poslove u poljima, počivaše po kolibama, čekajući da sv. Mihovil raspuše oblake i selu pokloni još lijepih dana. Mrvac i Rastko nazivaše sebe hodočasnicima, a bijahu glumci i … Opširnije

Priče o Mordekaju: Čudesan život gospodina Hermana

Mordekaj je sjedio u bašti Palas hotela. Čekao je da se ohladi kafa koju je, netom prije, donio jedan pretjerano uštogljeni konobar. Bilo je vrijeme ručka i restoran Palas hotela bio je dupke pun. Sasvim je moguće da je konobar bio neljubazan zato što je Mordekaj zauzeo sto i naručio samo jednu veliku crnu kafu. … Opširnije

Zapadnjački ketman i zarobljeni um

Sedamdeset i tri godine prošle su od pojave “Zarobljenog uma” Česlava Miloša. Knjiga je objavljena 1953, dvije godine nakon Miloševog prebjega na Zapad, i dočekana je, uglavnom, s oduševljenjem, kao rijetka analiza Istoka kojeg je Željezna zavjesa učinila dalekim i maglovitim. “Zarobljeni um” se ne bavi historijom političkog terora, niti mu je cilj biti svjedočanstvom … Opširnije

Priče o Mordekaju: Kratka historija svijeta.

I Nakon dugo vremena, Mordekaj je odlučio posjetiti svog prijatelja, Tota. Misao o toj posjetio pojavila se naglo, kao imperativ. Totov dom bio je daleko, na osami, tik uz šumu kojom počinje masivna Siva planina, san svih istraživača i avanturista, poznata po svojoj misterioznoj osobini: nikad ne može biti otkrivena samo jednom, već je svaki … Opširnije

Suze, historija

Čitajući Assmanovu knjigu “U potrazi za Bogom u Starom Egiptu” naišao sam na mit o stvaranju čovječanstva: Atum, prvi bog, stvaralac, onaj koji je stvorio sam sebe, našao se usamljenim u primordijalnim vodama haosa. Da bi ublažio samoću, ispljunuo je dvoje djece, Šu i Tefnut. No, voda haosa je tamna i uzburkana, te je razdvojila … Opširnije

Priče o Mordekaju: Mrlja

Već dugo je sjedio ispod drveta u gradskom parku. Odatle je imao dobar pogled na šetalište kojim su prolazili ljudi zauzeti svakodnevnim poslovima, ili šetali omamljeni blagim proljetnim danom. Preko lijevog ramena mogao je pratiti stazu, djecu u igri, roditelje koji su ih dozivali, starije ljude koji su sjedili na klupama i upijali Sunce. S … Opširnije

Šta je nama Hekuba?

U drugoj sceni drugog čina, stari glumac pred Hamletom govori monolog o Hekubinoj patnji za mrtvim Prijamom. Hamlet je uznemiren glumčevim suzama, čudi se bljedilu njegovog lica, napuklom glasu, smućenosti izraza (“a sve to ni zbog čega, ni zbog čega!”). Glumci odlaze, Hamlet ostaje sam sa svojim mislima: glumac plače zbog Hekubine patnje, a on, … Opširnije

Priče o Mordekaju: Čovjek koji je smetao.

Čovjek je sjedio na klupi, gledajući u jezero. Izgledao je pomalo tužno, tako izgubljen u mislima. Prišao je drugi čovjek koji je za ruku vodio dijete. „Oprostite“, rekao je onom koji je sjedio, „možete li se pomjeriti?“ Čovjek se pomjerio što je više mogao, iako je, objektivno gledajući, na klupi bilo sasvim dovoljno mjesta za … Opširnije